U vremenu svjetske pandemije svjedočimo i masovnim protestima protiv sistema i državnih aparata koji u današnjem vremenu nemaju jednaki tretman prema ljudima. I pored decenijskih borbi, ljudska prava ne pripadaju svakom podjednako.
Pravo na život nema oko 22 000 izbjeglica koje su se udavile u Mediteranu, određene zemlje EU su kriminalizirale spašavačke misije nevladinih organizacija, stavile su “koljeno” na vrat izbjeglica i ostavili ih bez vazduha da se udave.
Koljeno su stavile i zemlje na balkanskoj ruti stotinama izbjeglica koje su izgubile život.
Dok gledamo i snimamo kako izbjeglice ne mogu da dišu ispod “koljena” ponavljamo zadnjim snagama da su i izbjeglička prava ljudska prava, ponavljamo da su pravo na azil i siguran život – prava koja su data svakom pojedincu.
Politika prema izbjeglicama mora da počinje s poštovanjem ljudskih prava, a menadžiranje granica i sama migracija mora da se zasniva na očuvanju ljudskog dostojanstva. Ali na žalost danas svjedočimo da se migracija “menadžira” nasiljem.
Amnesty International je izašla sa izvještajem o stravičnim navodnim maltretiranjima izbjeglica i migranata od strane hrvatske policije pri njihovom iregularnom pokušaju prelaska granice. Te da su ovi ljudi isključeni od regularnog prelaska i prava na siguran život.
Način na koji se danas tretiraju izbjeglice i migranti, je kriminaliziranje prava na azil. Mora se dati napor na iznalaženju legalnog putovanja s ciljem minimiziranja žrtava koje proizlaze od opasnog putovanja na koje su izbjeglice primorane.
Živimo u vremenu izraženog i sistematskog rasizma, ksenofobije i islamofobije. Ali na žalost kod izbjeglica imamo višesektorski pristup, i to pravi njihovu borbu značajnom i njihova prava prioritetnijim za države.
U toku svog rada s grupom, više energije smo posvetili borbi s lažnim vijestima koje imaju cilj da jačaju mržnju prema izbjeglicama i da kriminaliziraju solidarnost ljudi.
Države su te koje imaju obavezu da grade inkluzivne politike u koje nema mjesta diskriminaciji i rasizmu.
Na žalost zemlje na balkanskoj ruti, u kojoj spada i Makedonija, imaju sistem azila koji diskriminira i isključuje izbjeglice iz sistema zaštite.
Vidimo politike na koje utiču lažne vijesti i ja smatram da su azilu “stavili koljeno” i ne daju mu da “diše”. I kao što je borba za pravdu za George Floyd počela da se širi preko Atlantskog okeana pa sve do Mediterana, adresirajući problematiku sistematskog rasizma i diskriminacije, tako se širi i potreba za pravdom za sva ljudska bića.
Ovo nije problem samo za izbjeglice i migrante koji su zatočeni na Balkanu, usprkos svim postulatima vladavine prava, već se i puno šire promijenio koncept onoga što država može raditi vlastitim građanima. Meta je cijelo društvo, svi njegovi demokratski temelji.
U ovom trenutku, na mnogim mjestima na svijetu izbjeglice i migranti su najslabiji i zato su meta, ali oni su istovremeno i samo prva grupa koja je na udaru, a iza njih će doći druga, pa treća… Ako autoritarne tendencije rastu, svako može postati meta.
Zato se ideja solidarnosti treba širiti, kako bi ljudi shvatili šta je sve na kocki kada kažemo da se moramo boriti protiv ksenofobije.
Na kraju treba da nam bude jasno da je diskriminacija slabost državnog aparata da obezbijedi jednaki tretman i da poštuje ljudsko dostojanstvo, ako ne ukazujemo i ne protestiramo zbog te slabosti, onda u tom istom državnom sistemu ljudska prava će izgubiti smisao postojanja.
Jer treba da nam bude jasno da, ako dozvolimo da sistem diskriminira jednu grupu u našem društvu, taj isti sistem će uzeti za pravo da diskriminira, po drugoj karakteristici, i neku drugu grupu.
Malkom X je rekao: “A man who stands for nothing will fall for anything” – Čovjek koji ne drži ni do čega će pasti zbog bilo čega. Zato držimo i stanimo na stranu pravde i ljudskih prava, ako ne sada, KADA?
______________________________________________________________________________
Mersiha Smailović je aktivistica za ljudska prava, pravnica i humanitarka. Jedna je od osnivača NVO LEGIS, a trenutno je njena predsjednica. Njena istraživanje o migracijama objavljena su nekoliko lokalnih i međunarodnih publikacija. Mersiha se zalaže za prava izbjeglica i migranata na lokalnom i međunarodnom nivou.
Foto: Rromir Imami
