Hiljade civila potražile su utočište u bazi UN-a u Potočarima, dok su srpske snage započele masovna pogubljenja. Žene, djeca i stariji su deportovani, dok su muškarci sistematski odvajani i ubijani na više lokacija, uključujući Kravicu, Branjevo i Orahovac.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde proglasili su ove zločine genocidom, a više od 50 osoba osuđeno je za individualnu i komandnu odgovornost.
Ipak, uprkos presudama, negiranje genocida i dalje traje u dijelu javnosti i političkog diskursa.
Srebrenica ostaje simbol najvećeg ratnog zločina u Evropi poslije Drugog svjetskog rata i trajni podsjetnik na važnost suočavanja s prošlošću i očuvanja istine.
