Već na prvom okupljanju građani su, u demokratskom duhu, birali moderatore i zapisničare, definirali dnevni red i usvojili konkretne zahtjeve, među kojima se posebno izdvojio zahtjev da se predsjedniku Srbije, Aleksandru Vučiću, oduzme titula počasnog građanina Novog Pazara.
Od tada pa do danas, Zbor građana prerastao je iz jednokratnog okupljanja u kontinuiranu platformu kroz koju su građani artikulirali probleme, predlagali rješenja i vršili pritisak na institucije.
Tokom protekle godine, Zbor se bavio širokim spektrom pitanja koja direktno utiču na svakodnevni život u Novom Pazaru. Među najčešće isticanim problemima bili su komunalni i infrastrukturni izazovi: od zahtjeva da nadležne službe očiste ulice i unaprijede higijenu grada, do insistiranja na rješavanju problema raskopanih i neuređenih saobraćajnica.

Pored komunalnih tema, Zbor je zauzimao jasne stavove i o važnim društvenim i političkim pitanjima. Građani su tražili smjene pojedinih funkcionera, protivili se oglašavanju javnih preduzeća u medijima poput Informera, te zahtijevali veću transparentnost i odgovornost lokalne vlasti. U više navrata ukazivano je i na problem uskraćivanja građanima prava da prisustvuju sjednicama Skupštine grada, što je dodatno otvorilo pitanje odnosa institucija prema javnosti.
Značajan dio aktivnosti bio je usmjeren na zaštitu životne sredine i javnih dobara. Zbor je organizirao i podržao inicijative protiv potencijalnih rudarskih aktivnosti na Rogozni, kao i blokadu deponije Golo Brdo, ukazujući na dugogodišnje ekološke probleme i nedostatak sistemskih rješenja. Također je zatražena obustava radova u blizini Petrove crkve, čime je otvoreno pitanje zaštite kulturno-historijskog nasljeđa.

Zbor građana bio je aktivan i u trenucima društvenih tenzija, pružajući podršku privedenim građanima i studentima, organizujući okupljanja ispred pravosudnih institucija i osuđujući, kako su naveli, pritiske na akademsku zajednicu. Posebno su istaknuti zahtjevi za zaštitu univerziteta, raspisivanje konkursa na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru i osuda napada na profesore.

Osim reagiranja na aktuelne događaje, Zbor je pokrenuo i konkretne mehanizme za dugoročnije uključivanje građana, poput inicijative „Prijavi problem u svom naselju“, koja je omogućila direktniju komunikaciju između građana i onih koji donose odluke.
Kroz sve ove aktivnosti, Zbor građana pokazao je da postoji snažna potreba za prostorom u kojem će se glas građana čuti van formalnih institucionalnih okvira. Iako mnogi zahtjevi još uvijek čekaju na konkretan odgovor nadležnih, sama činjenica da su teme otvorene, artikulirane i kontinuirano prisutne u javnosti predstavlja važan korak ka većoj odgovornosti i transparentnosti.
Godinu dana kasnije, može se zaključiti da Zbor građana nije samo skup sastanaka, već i proces učenja demokratije, solidarnosti i zajedničkog djelovanja. Njegov značaj ogleda se ne samo u zahtjevima koji su upućeni, već i u činjenici da su građani preuzeli aktivniju ulogu u oblikovanju svog grada.
U vremenu kada je povjerenje u institucije često poljuljano, Zbor građana Novog Pazara pokazuje da zajednica, kada se organizira, može postati važan pokretač promjena.

