Prije dvadesetak dana u Novom Pazaru izbio je požar na deponiji Golo brdo koji je izazvao reakciju mještana naselja u njenoj neposrednoj blizini. Umorni od više od trideset godina izloženosti dimu, smogu i neprijatnim mirisima sa ove nesanitarne deponije, građani su odlučili da blokiraju njen ulaz.
Prije dva dana Agencija za zaštitu životne sredine preusmjerila je stanicu za mjerenje kvaliteta vazduha kako bi bilježila podatke upravo na toj lokaciji. Ali, šta ti brojevi zapravo znače – i da li su dovoljni da razumijemo šta udišemo kada gori otpad različitog porijekla?
Za Takt info govori Dejan Lekić iz Nacionalne ekološke asocijacije, objašnjavajući koje opasnosti ostaju nevidljive čak i kada djeluje da je sve pod kontrolom.
Problem je u tome što sagorevanje otpada različitog porijekla – od plastike i gume, do elektronskih komponenti i tretiranog drva, kako ističe Lekić – stvara toksična jedinjenja koja zahtijevaju posebne metode za detekciju, a koje se ne primjenjuju rutinski.
– „Dioksini, furani, policiklični aromatični ugljovodonici, teški metali i isparljiva organska jedinjenja (VOCs) – to su stvarne opasnosti koje izmiču radarima standardnih mernih stanica“ – istakao je Lekić za Takt.
Posebno zabrinjava činjenica da se ova jedinjenja vezuju za najsitnije čestice u dimu i zadržavaju u plućima, gdje mogu izazvati ozbiljna oštećenja, uključujući rak, hormonske poremećaje i neurološke probleme.
– „Analiza ovih specifičnih polutanata zahteva složene i skupe laboratorijske metode, čiji rezultati nisu dostupni u realnom vremenu“ – napominje Lekić.
Zbog toga je, kako kažu stručnjaci, važno ne oslanjati se isključivo na brojke koje prikazuju PM vrijednosti, već primjeniti princip predostrožnosti kad god se pojavi dim specifičnog mirisa ili su vrijednosti makar i blago povišene.
– „Povišene koncentracije PM čestica, kao jedinog dostupnog indikatora u realnom vremenu, odnosno prisustvo dima karakterističnog mirisa, moraju biti signal za primenu najstrožih mera zaštite – poput saveta za ostanak u zatvorenom prostoru sa zatvorenim prozorima – bez čekanja na konačne laboratorijske analize“ – rekao je Lekić za Takt info.
Na kraju, Lekić poziva na razvoj protokola za brzo i ciljno uzorkovanje vazduha u ovakvim akcidentnim situacijama, kako bi javnost bila pravovremeno i tačno obaviještena o realnim rizicima.
