Vijeće je organizovalo Akademiju povodom 30 godina svog rada kao najbrojnije organizacije civilnog društva bošnjačke provenijencije iz reda akademske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Enes Pelidija obratio se prisutnima na početku u svojstvu predsjednika osnivačke Skupštine VKBI. Osnivačka skupština je održana ratne 1992. godine na današnji datum u hotelu Holiday Inn.
„Na ovom Kongresu jedinstva i otpora nisu isticane eventualne razlike u gledanjima, jer bi to bilo beskorisno i štetno pred imperativom borbe za biološko i duhovno održanje. Nije bilo više vremena za akademske diskusije i javne rasprave koje bi vodile u oklijevanje i tupile oštricu otpora u odbrani ukupnog nacionalnog bića, pa čak i golog života. Na Kongresu je ukazano na položaj bh Muslimana, kako su se u tom trenutku službeno zvali, u zajedničkoj domovini, na ključna pitanja administrativno-političkog, kulturnog i prosvjetnog života, kao i ekonomsko-tehnološkog razvoja. Time su ispisivao testament za naraštaje koji dolaze, za njihovu izvjesniju budućnost. Svjesni da na ovom Kongresu ne mogu dati odgovore na sva pitanja koja stoje pred njima, pokušali su da daju odgovor na pitanja oko kojih se nisu ni sa kim i ni po koju cijenu ne može pogađati.
Bosanski Muslimani svoji su na svome u svojoj domovini i ne žele nikuda iz nje da idu. Isto tako, ne sporimo pravo ni drugim bh narodima , koji stoljećima žive na na ovim prostorima da je Republika Bosna i Hercegovina njihova domovina. Bosanski Muslimani ne žele ničiju posebnu, pa ni islamsku državu, kako nam agresori, a i neki nedobronamjerni nazovi „prijatelji,“ direktno i indirektno podmeću. Mi samo želimo pravnu demokratsku državu uz prihvatanje svih međunarodnih priznatih prava i sloboda, uz uvažavanje regionalnih posebnosti i oblika zasnovanih na geografskim, kulturnim, privrednim, etničkim osobenostima. I samo ono što želimo drugima, želimo i za sebe“, kazao je Pelidija.
Nakon govora, uručena su i priznanja ovogodišnjim laureatima Vijeća.
Zahvalnica Vijeća dodijeljena je općini Stari Grad i općini Novo Sarajevo, te Samiru Avdiću i Mustafi Ružnići. Plakete Vijeća u 2022 godini dodjeljene su prof.dr. Ismetu Dizdareviću, emeritus prof.dr. Elbisi Ustamujić, Mevlidi Serdarević, akademiku prof.dr. Ejupu Ganiću, akademiku prof.dr. Šerbi Rastoderu, prof.dr. Suadu Arnautoviću, novinaru i publicisti Erolu Avdoviću, prof.dr. Nedžadu Grabusu, Mitropolitu Mihailu – poglavaru crnogorske pravoslavne crkve, i književniku i profesoru Ibrahimu Kajanu. Povelja Vijeća uručena je profesoru Nedžadu Mulabegoviću, dugogodšnjem predsjedniku Vijeća.
O temeljnom identitu Bošnjaka – bosanskom jeziku, kratkom besjedom obratio se akademik prof.dr. Dževad Jahić, autor prvog višetomnog encikiklopedijskog Rječnika bosanskog jezika u historiji Bosne. Jahić je između ostalog istakao: „Bosanskom jeziku kroz njegovu hiljadugodišnju historiju radilo se o glavi iz raznoraznih pravaca, na njega se „pucalo“ iz svakojakih busija, podmetalo mu se sve i svašta, zbog mnogo čega raznim usijanim glavama njegovo postojanje i njegova neosporna historičnost nisu nimalo odgovarali, ma koliko jasno Povelja Kulina bana iz 1189. godine kao najstariji pisani spomenik svih naroda našeg okruženja nedvosmisleno svjedočila neospornost te historičnosti. A glavni razlog uvijek je bio taj što im zbog mnogo čega nije odgovarala ni Bosna kao autentični kulturni prostor, pa tako ni bosanski jezik, čija je matica u toj istoj Bosni, a koji je u stvari najvjerodostojniji iskaz te autentičnosti“, istakao je Jahić.
Vd predsjednica Vijeća akademskinja prof.dr. Hasnija Tuna Muratagić u svom izlaganju podcrtala je sljedeče – „Od osnivanja do danas Vijeće se zalaže za cjelovitu, suverenu, sekularnu i demokratki uređenu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je građanin u fokusu zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda, gdje su nacionalna prava i vjerske slobode neupitne. Nakon trideset godina mišljenja smo, a što je potvrđeno i mišljenjem Venecijanske komisije i Rezolucijom Vijeća Evrope broj 1513, da su odredbe postojećeg Ustava BIH prevaziđene, da je entitetsko uređenje BIH kao produkt Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini neracionalno i neodrživo jer je u suprotnosti sa višestoljetnim bićem Bosne i Hercegovine i ekonomskim i tržišnim zakonitostima. Postojeći Ustav onemogućava uspostavu demokratskih principa što se potvrdilo nizom pravosnažnih presuda Evropskog Suda za ljudska prava iz Strazbura. Ovu godišnjicu obilježavamo i u kontekstu nedavne odluke Evropske unije o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini. Svjesni da je ova odluka trebala doći ranije, kao i da je sadašnji trenutak donošenja odluke uzročno vezana za agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu, ostajemo duboko opredjeljeni da Bosna i Hercegovina nema drugi izbor niti drugu vrstu međunarodnih integracija osim puta u Evropsku uniju i NATO alijansu.
Borba protiv fašizma, svih oblika segregacije i aparthejda je kontinuirana aktivnost i programska orjentacija Vijeća. Mi vjerujemo da je različitost naroda i svih drugih koji žive u BiH, naša komparativna prednost, ali očigledno ove vrijednosti, koje čine Bosnu i Hercegovinu društvom zajedničkih vrijednosti, nisu na adekvatan način prepoznate od najutjecajnijih europskih država, odnosno njihovih vladajućih establišmenata“, kazala je Murtagić.
U programskom dijelu nastupili su BiH umjetnici Latif Močević sa horovima, Aida Mušanović sa Triom i dramskom prvakinjom Selmom Alispahić koja je čitala pjesmu Abdulaha Sidrana „Zašto tone Venecija“.
Svečanoj Akademiji prisustvovali su predstavnici bošnjačkin nacionalnih vijeća iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, članovi Vijeća iz regionalnih odbora Hercegovine, Bosanske krajine, Podrinja, Posavine, Tuzlanske regije i Srednje Bosne, predstavnici partnerskih organizacija Srpskog građanskog vijeća, Hrvatskog narodnog vijeća, Kruga 99, La Benevolencije, Preporoda, Merhameta, Napretka, Prosvjete, Bošnjakog Instituta, Centra za mir, predstavnici diplomatskog kora u BiH, predstavnici ANUBIH i akademske zajednice sa univerziteta iz BiH, zvaničnici iz izvršnih i zakonodavnih vlasti iz Bosne i Herecgovine, laureati iz prethodnih godina.
