Arhivski snimci od 2011. godine do danas pokazuju niz obećanja izrade projekta korićenja rijeke Trnavica, Jošanica i Raška u Novom Pazaru. U prvom snimku iz 2011. godine, prema navođenju lokalne televizije RTVNP, 3000 mještana je ostalo bez domova u naseljima Ćerimidžinica, Trnava i Četvrti juli, a u poplavama te godine nastradala je stoka.
Milorad Veljović direktor policije je tada kazao da će država preduzeti sve mjere da se pomogne ljudima ugroženim u poplavama. Nakon nekog vremena, Nihad Hasanović, pomoćnik gradonačelnika, dao je izjavu za medije u kojoj je kazao da su odrađena tri projekta nakon poplave rijeke Trnavice, a da će realizacija dva početi najdalje za nedjelju dana.
Nakon tih izjava, 2013. godine organizovan je sastanak u Gradskoj upravi, na kojem je pored ostalog, a kao najbitnija tačka dnevnog reda bila je mogućnost izgradnje rječnih korita svih pet rijeka u gradu. Tim sastankom zadjedao je Kasim Zoranić, savjetnik generalnog direktora Srbijavode. Na sastanku je tada, Elvir Hamidović tada član kabineta gradonačelnika Novog Pazara, kazao da je projekat korićenja rijeka vrijedan oko dvadesetpet miliona dinara.
Godinu dana poslije, tačnije 2014. godine, na sastanku za vanredne situacije na kojem je predsjedavao Meho Mahmutović, tada gradonačelnik ovog grada, rečeno je da opasnost od poplava nije prošla.
2015. godine, iznova se priča o glavnom problemu u ovom gradu, „nepredvidivoj“ rijeci Trnavici.
Ove godine, zbog velikih padavina, mještani ovog naselja dežurali su tokom cijele noći kako bi reagovali ukoliko dođe do većih poplava, u strahu da im se ne ponovi scenario iz maja 2011. godine.
Naser Crnovršanin, tada načelnik odjeljenja za vanredne situacije, je te godine za medije kazao da bi najbolje rješenje za problem poplava bilo da se ukorite rijeke koje nemaju korita, ali da to, kako je on kazao tada, puno košta.
Iste godine, u vijestima na RTVNP građani dobijaju informaciju da će Novi Pazar dugoročno riješiti problem poplava korićenjem rijeke Raške, Trnavice i Jošanice. Kordinator za ovaj projekat bio je pomoćnik gradonačelnika Muzafer Dragolovčanin, a za realizaciju tog projekta najavili su izdvajanje više od dva miliona eura od strane Svjetske banke.
2016. godine meteorolozi su najavili velike padavine, a nadležni su, umjesto korićenja, punili džakove pijeskom i pripremali drugu opremu u slučaju poplava.
Padavine su nakon nekog vremena te godine i bile, Grad je proglasio vanrednu situaciju i opet je počela borba sa nabujalim, neukorićenim, rijekama. Ugrožena naselja bila su Ćerimidžinica, Jaklja, Mur, Trnava i Lukare, uglavnom naselja koja prilikom svake vremenske nepogode i stradaju. Radovi na izgradnji korita na rijekama Jošanica i Trnavica trebali su početi tih dana, međutim, odloženi su zbog poplava, ali prema riječima direktora za izgradnju i uređenje grada Muja Šaćirovića, radovi počinju sigurno za mjesec dana, i podsjetili su i tada da je Svjetska banka za realizaciju tog projekta izdbvojila dva i po miliona eura. Šaćirović je tada dodao da je Grad Novi Pazar odradio papirologiju za korićenje među prvim gradovima u Srbiji te da postoji šansa da dva i pol miliona ne bude konačna cifra već da Svjetska banka opredijeli još sredstava.
Meho Mahmutović, tadašnji gradonačelnik, potvrdio je za javnost da su sredstva od Svjetske banke dobijena te da će se korita odraditi te, 2016. godine.
Kasim Zoranić, koji je i ranijih godina govorio o realizaciji projekta korićenja rijeka i 2016. godine osim korita pomenuo je projekat kolektora ali i modernih biciklističkih staza duž korita rijeka u Novom Pazaru.
Međutim, do realizacije projekta korićenja rijeka nije došlo a građani nisu dobili ni savremene biciklističke staze sa signalizacijom o kojima je govorio Zoranić.
Naselje Trnavica i 2018. godine dočekuje delegacije. Izvršeni su radovi izdvajanja otpada iz rijeke međutim ta rijeka ni 2018. godine nije dobila svoje korito.
U ovom gradu se i 2019. godine pričalo o poplavama i mogućim rješenjima za iste, te se i tada došlo do zaključka da su neophodna korita. Naser Crnovršanin načelnik odjeljenja za vanredne situacije kazao je tada da su projekti za korićenje rijeka Raška, Trnavica i Jošanica u završnoj fazi, da su ih morali opet raditi jer su prošli projekti bili zastarjeli.
Iako su projekti bili u završnoj fazi ni 2020. godine rijeke Raška, Trnavica i Jošanica nisu dobile svoje kolektore ni korita. Građani su ove godine glasali za korićenje Trnavice kao za jedan od najvažnijih projekata. Grad Novi Pazar zajedno sa Srbijavode planira da ukoriti ovaj dio rijeke, kazao je te godine Suat Ljajić, glavni gradski urbanista, koji je tada opisao i materijale od kojih će se korita graditi.
Kasim Zoranić je te iste godine izjavio da će građani koji žive uz rijeke Jošanicu, Trnavicu i Rašku imati u bliskoj budućnosti ukorićene rijeke, te da će za taj projekat, prema njegovim riječima, biti obezbijeđeno od 15 – 20 miliona eura.
Aleksandar Vučić predsjednik Srbije je na sastanku sa predsjednicima opština u Sandžaku, 26. 12. 2022. gpodine pitao Puzovića koliko je potrebno za korićenje rijeke Raške, Jošanice i Trnavice, izračunao i kazao Puzoviću „reši to“.
Nakon ovog sastanka, Suat Ljajić, glavni gradski urbanista, kazao je da su građevinske dozvole za korićenje rijeka dobijene te da je ukupna vrijednost projekta oko sedam miliona eura. Dobijanje dozvole za korićenje rijeka Raška, Trnavica i Jošanica u dužini od sedam kilometara potvrdio je i gradonačelnik Nihat Biševac, koji je ujedno i najavio izradu kolektora i sekundarne kanalizacije dužine od 110 km.
2023. godine, danas, rijeke nisu ukorićenje, nema kolektora niti kanalizacije i tokom obilnih padavina rijeke su opet nabujale. Rijeka Trnavica, ove godine, odnijela je dva života. Dvojica muškaraca utopila su se u rijeku pokušavajući da spriječe njeno veće izlivanje i obezbjeđujući svoje kuće. Iako najavljene velike padavine od strane štaba za vanredne situacije u gradskoj upravi, pomoć mještanima kod rijeke Trnavica nije stigla na vrijeme, a kako oni kažu, nadležni nisu odgovarali čak ni na pozive tokom cijelog jutra.
Padavine su u toku, a nama ostaje pitanje, da li će pritisak javnosti uticati da konačno budu ukorićene rijeke koje iz godine u godinu, poput obećanja nadležnih, postaju sve opasnije i opasnije.