Simpozij se sastoji od tri tematska dijela, a prilikom njegovog otvorenja prigodno su se obratili zvaničnici u ime organizatora, te predstavnici nekoliko institucija.
O značaju razgovora o ovoj temi, između ostalih su govorili bivši predsjednik Diyaneta Republike Turske dr. Mehmet Görmez, ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Sadik Babur Girgin, predsjednik Instituta “Yunus Emre“ Seref Ates, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta “Ahmet Yesevi“ Muhiddin Simsek, rektor Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS) Ahmet Yildirim, predsjednik Instituta islamske misli Mehmet Gormez, te brojne zvanice i gosti.
Simpoziju je prisustvovao i reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović koji je istakao da je sufizam nešto veličanstveno što je proizašlo i izraslo iz islama i u islamu.
– Svojom čistotom, produhovljenošću, krotkošću i mudrošću lahko je uspostavljao veze među ljudima, povezujući ih i na velikim razdaljinama. Tako su ljudi iz tog miljea održavali i njegovali međusobne kontakte i kada fizičke komunikacijske maršrute nisu bile tako razvijene. To je nešto što nas ne samo oduševljava, već nas i uči da međuljudska saradnja, naročito ako se njome stremi istim ili sličnim ciljevima, uvijek nalazi puta da se uspostavi i bude funkcionalna – rekao je reisul-ulema Kavazović.
Ocijenio je da će današnja izlaganja detaljnije približiti sufizam slušaocima, te uz sve njegove dimenzije, ukazati i na onu koja unapređuje međuljudsko razumijevanje.
– Sufizam je uvijek u ljudska srca ulijevao nadu, ljude dizao u visinu i u njima pokretao ono pozitivno, univerzalno, ono blago i toplo. Stoga je krčio puteve i prema drugima, nemuslimanima, i s njima lahko nalazio zajedničku riječ i razumijevanje. Zato je uvijek bio cijenjen i kod njih, doprinoseći općeljudskoj saradnji i dobroj komunikaciji među njima – kazao je reisul-ulema Kavazović.
Profesor Simsek je u ime organizatora reisul-ulemi Kavazoviću i Islamskoj zajednici u BiH poklonio vrijednu Enciklopediju rječnika imena turske književnosti, koju je pisalo blizu 1.500 intelektualaca i koju čini 20 knjiga od po 500 stranica.
Reisul-ulema je zahvalio na poklonu i dodao da je knjiga uvijek bila ta koja je spajala braću u islamskoj civilizaciji.
– Ovaj simpozij nas podsjeća na te duboke veze među našom braćom muslimanima, bez obzira koliko daleko bili i vremenski i geografski – kazao je.
Reisul-ulema Kavazović je i ovom prilikom ukazao na tragediju i stradanje koje proživljavaju Palestinci u Gazi.
– Ono što se događa u Gazi je naša odgovornost, nas muslimana. Ne postoji odgovornost za Gazu izvan nas. Ona je isključivo naša, kao što nije postojala druga odgovornost za Srebrenicu izvan nas. Naš Poslanik Muhammed, s.a.v.s., i svi dobri ljudi i evlije su nas učili da nikada ne budemo slabi. On je govorio o jakim i slabim muslimanima. Naravno da je rekao da je hajr i u jednom i u drugom, ali su jaki muslimani bolji od onih koji su slabi.
Nažalost, mi pouke iz naše povijesti nismo uzimali. Ovo što se trenutno događa u Gazi je rezultat naših međusobnih sukoba u Iraku, u Siriji, u Libiji, u Sudanu, u Afganistanu i diljem islamskog svijeta. Molimo dragog Boga, prije svega, da sukobi među nama prestanu. Onog trenutka kad se to dogodi, mi ćemo biti jaki i snažni i moći ćemo zaštititi našu nejač. Sve dok se budemo međusobno uništavali, nećemo uspjeti zaštititi našu nejač. Nismo to mogli uraditi u Bosni, ne možemo sada ni u Gazi – kazao je reisul-ulema Kavazović.
Planirano je da se u okviru tematskih dijelova razgovara o mostovima koje uspostavlja sufijska kultura, o sufijskom kulturnom naslijeđu na Balkanu i o kulturnim vezama Turske i Balkana.
