29/03/2024
21.6 C
Novi Pazar

Sadržaje popularne kulture potrebno je analizirati u nastavi

Violeta Kecman, jedna od autorki programa "Jezik, mediji i kultura", koji pohadjaju učenici u gimnazijama u Srbiji u poslednje dve školske godine, kazala je da je značaj tog programa upravo to što obrazuje učenike koji će "biti u stanju da prepoznaju primere manipulacije, diskriminacije i govora mržnje u medijima, i imaju kritički odnos prema njima".

IZVOR:Beta

Umetnost i popularna kultura utiču na kreiranje sistema vrednosti učenika i stoga je veoma bitno uključiti u nastavu analizu i tog sadržaja – zaključeno je na onlajn-skupu “Umetnost i popularna kultura u nastavi”, koji je organizovala Novosadska novinarska škola.

Violeta Kecman, jedna od autorki programa “Jezik, mediji i kultura”, koji pohadjaju učenici u gimnazijama u Srbiji u poslednje dve školske godine, kazala je da je značaj tog programa upravo to što obrazuje učenike koji će “biti u stanju da prepoznaju primere manipulacije, diskriminacije i govora mržnje u medijima, i imaju kritički odnos prema njima”.

Marko Pištalo, profesor istorije u Petoj beogradskoj gimnaziji, ukazao je na značaj praćenja aktuelnih trendova na društvenim mrežama, naročito ukoliko obrađuju teme koje se odnose na nastavno gradivo.

Navodeći primere popularnog sadržaja na Jutjubu, gde je često sadržaj sporan s aspekta nauke, Pištalo je rekao da smatra da bi bila greška takav sadržaj apriori odbacivati, već da je upravo to prilika za kreiranje odličnog časa, na kojem bi se s učenicima argumentovano kritikovao takav sadržaj.

Maja Vukadinović, medijska ekspertkinja i profesorka na Fakultetu savremenih umetnosti, govorila je o neophodnosti “dekonstrukcije vrednosti koje kreiraju današnji mediji”, posebno ističući značaj uključivanja mladih ljudi u analizu političkog diskursa koji “neretko obiluje manipulacijama i dezinformacijama”.

Valentina Sigeti, edukatorka Novosadske novinarske škole za medijsku i informacionu pismenost, prikazala je mogućnosti upotrebe crtanih filmova da bi se i deci pokazale osnove kritičke analize medijskog sadržaja tokom koje oni mogu učiti o stereotipima, rodnim ulogama, ideologijama i pozicijama moći u društvu.

To se može uraditi uz postavljanje pitanja o tome kako je prikazan onaj ko je drugačiji u odnosu na većinu, čime se bavi, kako se društvo ponaša prema njemu, kakva je glavna junakinja, čime se se ona bavi, kazala je Sigeti.

Aleksandar Vajsner (Weisner), profesor Univerziteta Ujedinjenih nacija za mir i medijski edukator, podsetio je da je obrazovni sistem u Srbiji i Jugoslaviji pre više decenija prihvatio film kao nastavno sredstvo, kada su i nastali odgovaarajući udžbenici i za učenike, i za nastavnike.

“Poslednjih nekoliko godina takva literatura ne postoji na zvaničnom popisu odobrene za obavezno obrazovanje u Srbiji” što bi trebalo promeniti, jer analiza, posebno angažovanog filma, može pomoći učenicima da shvate vezu gradiva i tema iz svakodnevnog života, poput ekologije ili bioetike, rekao je Vajsner.

Onlajn-skup uz podršku Evropske unije i finansijsku pomoć Pokrajinskog sekretarijata za finansije, Novosadska novinarska škola je organizovala u okviru projekta “Mediji za gradjane – gradjani za medije: Jačanje kapaciteta nevladinih organizacija za razvoj medijske i informacione pismenosti na Zapadnom Balkanu”.

NAJČITANIJE

FOTO DANA

Vezani članci

OSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime