Tribinom u organizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca obilježen je 12. septembar u Sarajevu, dan kada se 1831. godine organizovao svebosanski sabor na kojem je za namjesnika izabran prof. dr. Huseinbeg Gradašević.
Na tribini su o historijskim uzrocima ovog događaja kao i o ciljevima Pokreta za autonomiju Bosne 1931. godine govorili prof. dr. Husnija Kamberović, prof. dr. Senadin Lavić i mr. sci. Emir Zlatar.
Pokret bosanskih prvaka koje je predvodio kapetan gradačačke kapetanije Husein-beg Gradaščeviću periodu od 1830-1832. godine bio je jedan od najznačajnijih organiziranih pokreta Bošnjaka u modernoj povijesti Bosne.
Na tribini su ponovljeni naučno-istraživački rezultati historičara Ahmeta Aličića koji je na bazi relevantne historijske građe i činjenica nedvojbeno zaključio:
“U našoj istorijskoj nauci taj Pokret, do sada, opće nije temeljito i sveobuhvatno obrađen. On nije ni postavljan kao relevantna istorijska pojava. Pokret za autonomiju Bosne, po jačini i žestni sukoba vojničkog i političkog, bio je jači od svih oslobodilačkih pokreta u Osmanskom Carstvu do tog vremena. On je bio potpuno organiziran i izvođen po svim civiliziranim pravilima oružanog rata, bez ijedne kriminalne radnje. Pokret je po prvi put okupio svo stanovništvo Bosne, dakle bošnjački narod, svih slojeva i svih konfesija i pripadao je, kako su to organizatori Pokreta izjavljivali, svakom čovjeku u Bosni. Do toga vremena u Bosni nije postojala nikakva srpska i nikakva hrvatska nacionalna svijet. Postojala je samo bošnjačka svijest… Taj narod se zvao Bošnjaci, bošnjački narod. Nikakvih drugih naziva nije imao, a vjere je bio islamske, pravoslavne i katoličke.”
