17/06/2024
29.4 C
Novi Pazar

Preporuka za čitanje: “Zeleno busenje” – Edhem Mulabdić

Danas je posljednji dan februara, nekome je kratko nekome dugo trajao ovaj mjesec - svako osjeća drugačije. Da bi učinili korisnim sljedeći, odlučimo se za čitanje! Za mart mjesec preporučujemo vam fenomenalni roman "Zeleno busenje"!

Zeleno busenje je prvi bošnjački roman. Objavljen je 1898. godine, pripada tzv. preporodnom periodu u bošnjačkoj književnosti i predstavlja čistu sliku društveno-političkih prilika u Bosni i Hercegovini tog vremena.

Radnja romana se plete oko dva lika: Ahmeta i Ajše, čija se ljubav rodila u nesrećnim okolnostima, historijskim preokretima i borbama. Ukoliko čitamo roman Zeleno busenje bez predznanja o datim historijskim događajima, dobit ćemo samo jednu tragičnu ljubavnu priču, u bošnjačkom, muslimanskom kulturnom ambijentu. Međutim, ovaj roman ima mnogo veću svrhu od srceparajuće priče o silom razdvojenim ašicima (zaljubljenicima). Zapravo, ovo djelo nam može pružiti veoma važnu lekciju iz bošnjačke historije, jer su upravo okolnosti u kojima stradaju dvoje mladih (i ne samo njih dvoje) ono što je Mulabdić želio da istakne i osvijetli.

Slika društveno-političkog okruženja u ovom romanu je prikazana na osnovu kompleksa tragičkog junaka, a to je situacija u kojoj određeni lik strada zbog okolnosti, bez sopstvene krivice (a glavni junaci romana Zeleno busenje stradaju jedino zbog historijskog trenutka u kojem su se našli, bez realne krivice koja bi bila uzrok njihove nesreće). Takav obrazac se najčešće može sresti u našim narodnim baladama.

Sada, jedno pitanje književnoteorijske prirode: zašto je baladeskni obrazac (dakle obrazac karakterističan za poeziju) inkorporiran u jedno prozno djelo, kakvo je roman?

Razlozi leže u okolnostima u kojima je roman Zeleno busenje nastao.

Naime, odlukom koja je donijeta na Berlinskom kongresu, Austrougarska je okupirala Bosnu 1878. godine. Taj događaj je značio potpuni preokret u životu Bošnjaka koji su morali izaći iz istočnjačkog, proturskog, orijentalnog kulturnog miljea, u zapadnjački, evropski. Prisilna evropeizacija od strane novog okupatora je učinila da se stanovništvo podijeli (jedni su branili sultana, pravdajući ga činjenicom da je bio prisiljen da preda Bosnu, a drugi su ga osuđivali zbog izdaje).

Bošnjaci su pružali otpor najprije tako što su formirali vojske i organizovali ustanke, ali je takva vrsta otpora bila sasvim uzaludna.

Nakon toga Bošnjaci su se odlučili na ćutanje i neučestvovanje u bilo kojem obliku društvenog života (ovaj period koji je trajao četiri godine Muhsin Rizvić naziva gluhim dobom).

Međutim, shvativši da se ni na taj način ne može zaštititi identitet, odlučili su „preporoditi” svoju kulturu, te su najprije sakupili svoje narodno stvaralaštvo koje predstavlja najautentičniju svojinu jednog naroda (Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak), a zatim su na narodnim osnovama stvarali novu književnost.

Upravo iz tih razloga, u prozu ovog perioda su inkorporirani obrasci iz narodne poezije, posebno obrasci balade i sevdalinke.

Dakle, našim piscima je bila potrebna osnova na kojoj će stvarati novu književnost, a tu osnovu su pronašli u autentičnom narodnom stvaralaštvu.

Obrazac balade ćemo prepoznati po tragičkim junacima, a obrazac sevdalinke ćemo prepoznati u karakterizaciji nekih nekih likova, a zatim i u nekim oblicima ponašanja (npr. Ajša je ljupka i nježna djevojka, bijelog lica i rumenih obraza, poput djevojke iz narodne poezije, a Ahmet je mlad, povučen, lijep i pametan momak; njih dvoje ašikuju, sastajući se na pendžeru ili kapiji).

Preskočiti Zeleno busenje može značiti ostati lišen jednog isječka bošnjačke historije, zato požurimo, jer takvih knjiga je mnogo, a vremena je jako malo!


Bilsena Hadžić Pružljanin je rođena u Novom Pazaru 1997. godine. Veći dio djetinjstva je provela u selu Gujiće, gdje se i rodila njena ljubav prema književnosti. Osnovnu školu je završila u Novom Pazaru, a zatim i srednju Medicinsku školu. Ipak, ljubav prema književnosti je njegovala od malena i nikada nije prestajala da se bavi njome. Srednja škola joj je pružila mogućnost da uvidi da književnošću želi da se bavi i profesionalno, te je upisala smjer za književnost i jezik na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru. Trenutno je na završnoj godini studija, a primarni cilj joj je da se kroz književnu teoriju, kritiku i historiju bavi bošnjačkom književnošću.

NAJČITANIJE

FOTO DANA

Vezani članci

OSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime