Epitet „božanstvena“ dao joj je Bokačo, koji se divio Aligijerijevom djelu, i taj naziv koristimo i mi danas. Dakle, Danteova „Komedija“ (komedija nije imala isto značenje kao i danas, već je predstavljala djelo koje ima sretan kraj) je djelo koje već vijekovima oduševljava svojom ljepotom i dubinom. Objavljivana je u dijelovima: Pakao 1308., Čistilište 1313., i Raj 1321. godine.
Danteova ideja je da svaki čovjek u sebi sadrži pakao i raj. Zlo i grijesi su u čulima, u tijelu, a ono dobro nalazi se u duši. Zato čovjek mora da se bori protiv svog tijela, protiv svoje čulnosti, da bi duša mogla da dostigne svoj put do neba, koje je njena prapostojbina. Na tom putu borbe protiv tjelesnog, čovjeku pomaže razum, koji može odvojiti dobro od zla i krenuti putem dobra. Svako je, dakle, dužan da se bavi filozofijom, da bi doveo dušu do spasenja (jer je filozofija prepoznavanje dobra i zla).
Također, Dante se oslanja na Platonovu filozofiju svijeta ideja, prema kojoj je materijalni svijet samo slika svijeta ideja (negdje u apstraktnom svijetu postoje ideje, koje se reflektuju u materijalni svijet koji mi vidimo; stoga, ovaj svijet je samo iluzija). Kod Aligijerija se ova filozofija prenosi na Boga, njegova je poezija u službi teologije – što znači da je u osnovi „Komedije“ sholastika (filozofija u službi teologije). Mada, Danteov pristup je enciklopedijski, uključio je sumu znanja koje je do tada postojalo, u osnovi njegovog djela su i razne nauke (fizika, astronomija, politika). Ali, on je ipak dogmatičan – ne istražuje već poučava, ima didaktički pristup.
Što se žanra tiče, ne možemo reći da je „Komedija“ ep – jer nema akcije; ne možemo reći da je drama – jer nema slobodne volje; „Komedija“ se žanrovski svrtava u poeme.
Čitavu „Božanstvenu komediju“ Dante je zamislio kao čovjekovo putovanje od pakla, preko čistilišta, do raja. To putovanje je trajalo sedam godina i cjelokupno ga možemo posmatrati kao alegoriju putovanja duše nakon smrti. Uopšte je alegorija dominirala u srednjovjekovnoj, a zatim i u baroknoj književnosti.
Na početku putovanja zatičemo Dantea u šumi, u kojoj sreće Vergilija (antički rimski pjesnik) koji mu pomaže da izađe iz šume. Dante bi bio simbol duše, a Vergilije simbol razuma, dok šuma simbolizira neznanje. Iz lavirinta neznanja dušu može da izvede razum.
Na ulasku u pakao stoji natpis Vi što ulazite ostavite svaku nadu. Što se dublje silazi, veći su grijesi. Mjesto u paklu se dobija prema najvećem grijehu koji je čovjek počinio tokom života. Kada mrtvi vide Dantea, oni ožive i postanu ljudi da bi ispričali svoju priču, kao da u vječnost prodre vrijeme. Pjesnik je i posmatrač i sudija. Ono što karakteriše pakao, jesu velike i snažne idividue, nosioci velikih strasti. To su duše koje se ne kaju za svoje grijehe i to im nekako daje neku vrstu prkosa i veličine.
Čistilište izvire iz posljednje jaruge pakla, i tu je pakao dat kao sjećanje, prošlost, a raj kao budućnost, nešto za čim se čezne.
Na vratima Raja, Dantea čeka Beatriča, koja simbolizira vjeru, ljubav i milost – sve ono što nas vodi prema spoznaji Boga.
U Raju ljudi više nemaju obličja, sve je predstavljeno kao svjetlost i blaženstvo. Oslobođeni tijela, rajski ljudi su spojeni sa Bogom.
Pakao je najdinamičniji dio „Komedije“, sadrži mnoštvo likova i priča. Prelaskom iz pakla, preko čistilišta u raj gubi se mnogo poetike, zato što je teško predstaviti apstraktne stvari. Dante se u opisivanju Raja služio islamskim izvorima, zato što su rajske ljepote u islamu najbogatije i najslikovitije predstavljene.
Čitajući Danteovu „Božanstvenu komediju“ i sami možemo doživjeti svoje duhovno putovanje. Zato ne smijemo gubiti vrijeme, izvanrednih knjiga koje nas mijenjaju je mnogo, a vremena je jako malo!
Bilsena Hadžić Pružljanin je rođena u Novom Pazaru 1997. godine. Veći dio djetinjstva je provela u selu Gujiće, gdje se i rodila njena ljubav prema književnosti. Osnovnu školu je završila u Novom Pazaru, a zatim i srednju Medicinsku školu. Ipak, ljubav prema književnosti je njegovala od malena i nikada nije prestajala da se bavi njome. Srednja škola joj je pružila mogućnost da uvidi da književnošću želi da se bavi i profesionalno, te je upisala smjer za književnost i jezik na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru. Trenutno je na završnoj godini studija, a primarni cilj joj je da se kroz književnu teoriju, kritiku i historiju bavi bošnjačkom književnošću.
