Radnja romana prati život mladog osmanskog vezira koga iznenada zadesi smrt na putu iz prijestonice, tačnije u Novom Pazaru, ali je istovremeno i priča o njegovom dvojniku, mladiću koji sticajem društvenih okolnosti preuzima njegov identitet.
Ovo je treći Nikšićev roman, objavljen 10 godina nakon romana “Fes“.
Autor se trudio da i u ovom delu prikupi i prikaže arhaični način komunikacije, da sačuva od zaborava lokalizme i osmanske riječi u bosanskom, sa idejom da roman bude čitljiv, razumljiv i privlačan svim generacijama.
“Značajno mi je bilo da romanom pokažem koliko je Novi Pazar u tom periodu zapravo bio značajan u Osmanskom carstvu. Faktički, Novi Pazar je bio važna međustanica koja povezuje Bosanski vilajet i ostatak carstva. Iskoristio sam taj detalj da pokažem važnost ovog grada, iako se radnja većeg dijela romana odvija u Travniku. Kroz likove o kojima pišem istražujem svijet“, rekao je Nikšić.
Profesorica bosanskog i srpskog jezika i književnosti Melida Rebronja, koja potpisuje recenziju ovog romana, kaže za portal Free media da je roman zanimljiva priča koja govori o našem kolektivnom biću i prošlosti.
“To je priča koja, osim svoje historijske važnosti, ima dobru narativnu stranu, dobar zaplet i zanimljivu ljubavnu radnju koja nikog ne ostavlja ravnodušnim“, rekla je Rebronja.
Ona naglašava da je ponosna na Nikšića i njegov književni rad, za koga sa osmjehom kaže da je još uvijek dječak koji sanja i na svojevrstan, bajkovit, način prikazuje život.
“Knjiga je veoma čitljiva. Mogu reći da Enes piše svojevrsne bajke. Priča sa zanimljivim zapletom koja ne pušta čitaoca. Može se pročitati za sat vremena“, rekla je Rebroja.
O stilu pisanja i porukama knjige govorila je Hasna Ziljkić, koja je radila na lekturi romana.
“Iako govori o prošlosti, njegov stil pisanja odgovara poimanju savremenih generacija. Njegov narativ uvijek vodi ka narodu iz prošlosti koga prikazuje sa svim vrlinama i manama. On taj narod oživljava i penje ga na pijedestal“, rekla je Ziljkićeva.
Osim pisanjem, Nikiš se bavi i promocijom književnosti u Narodnoj biblioteci “Dositej Obradović“, ali i istraživanjem. Javnost je imala priliku da čita i njegov pregled savremenog književnog stvaralaštva sandžačkih Bošnjaka pod nazivom “Biserni đerdani“, u kojem afirmiše pisce porijeklom iz Sandžaka.
