Prvi bošnjački sabor održan je 27. i 28. septembra 1993. godine u tada opkoljenom Sarajevu. Sabor je okupio predstavnike političkog, kulturnog, vjerskog i javnog života Bošnjaka, a njegovo održavanje odvijalo se u izuzetno teškim ratnim okolnostima.
Jedna od najznačajnijih odluka Sabora odnosila se na nacionalno ime. Deklaracijom je potvrđeno ime Bošnjak, umjesto naziva Musliman, koji je kao nacionalno određenje bio u upotrebi u bivšoj Jugoslaviji. Time je obnovljeno historijsko ime koje je bilo dio identiteta stanovništva Bosne i Hercegovine i šireg prostora Sandžaka.
Povratak imena Bošnjak bio je povezan i sa afirmacijom bosanskog jezika, kulture, tradicije i prava na vlastito nacionalno izjašnjavanje. Bošnjačka zajednica kulture navodi da je reafirmacija imena Bošnjak predstavljala važan preokret u procesu očuvanja i razvoja bošnjačkog kulturnog i identitetskog nasljeđa.
Datum 28. septembar danas se obilježava među Bošnjacima u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i dijaspori. U Srbiji je 2024. godine i formalno potvrđen kao jedan od nacionalnih praznika bošnjačke nacionalne manjine.
Obilježavanje ovog datuma danas je najčešće povezano sa temama očuvanja nacionalnog identiteta, bosanskog jezika, kulture i historijskog pamćenja, ali i položaja i prava Bošnjaka u društvima u kojima žive.
Povodom ovogodišnjeg Dana Bošnjaka, čestitke su uputili brojni predstavnici političkog, vjerskog i javnog života, među njima predsjednik BNV-a Fuad Baćićanin, predsjednik SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin, gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac, muftija sandžački Mevlud ef. Dudić i predsjednik SPP-a Usame Zukorlić.
