Takt infoVijestiAvgust 2026. najtopliji u istoriji merenja u Srbiji

Avgust 2026. najtopliji u istoriji merenja u Srbiji

Avgust 2026. godine bio je najtopliji avgust u Srbiji od kada postoje merenja, pokazala je danas predstavljena analiza tima Fizičkog fakulteta u Beogradu. Proteklog avgusta oboren je rekord iz avgusta 2024. godine, kada je nadmašen dugogodišnji rekord iz avgusta 1952, navedeno je u saopštenju.

IZVOR:FoNet

Rekord iz 1952. čekao je 72 godine da bude oboren, a onda je pao dva puta u samo tri leta.

Nova studija Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu pokazuje da ovakav avgust nije slučajnost, već deo jasnog uticaja klimatskih promena, jer je ovako topao avgust danas oko 39 puta verovatniji nego pedesetih godina prošlog veka.

Kako bi utvrdio koliko su klimatske promene doprinele učestalom obaranju rekorda, tim sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu uradio je studiju atribucije.

“Avgust kakav smo imali ove godine bio bi u klimi iz 1950. godine gotovo nezamisliv događaj, koji bi se u proseku očekivao jednom u oko 279 godina”, naveo je klimatolog Vladimir Đurđević sa Fizičkog fakulteta u Beogradu.

Prema rečima Đurđevića, u današnjoj, izmenjenoj klimi, ovakav događaj može se očekivati približno jednom u sedam godina. To znači da su klimatske promene povećale verovatnoću ovako toplog avgusta oko 39 puta.

Studije atribucije imaju za cilj da utvrde u kojoj meri su klimatske promene doprinele konkretnom vremenskom ekstremu, na primer koliko su toplotni talas učinile verovatnijim ili intenzivnijim, a ovi rezultati stavljaju rekordni avgust 2026. u širi kontekst. Klimatske promene ne znače samo postepeni porast prosečnih temperatura, već menjaju i same ekstreme, pa veoma topli meseci i toplotni talasi postaju sve češći.

Kada se sumiraju posledice ovako toplog avgusta i prateće suše, opšti zaključak je da rekordni avgust 2026. godine nije samo meteorološka zanimljivost, već upozorenje.

“Zato je za zdravlje ljudi, poljoprivredu, energetiku, vodne resurse i svakodnevni život važno prilagođavanje na nove i posebno buduće uslove. Važno je i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte. Što se emisije brže budu smanjivale, to će biti manji rizik da današnji ekstremi postanu još češći i intenzivniji u decenijama koje dolaze. U suprotnom, prilagođavanje će u budućnosti postati još teže i još skuplje”, poručio je Đurđević.

Istraživanje Fizičkog fakulteta je sprovedeno korišćenjem metodologije koju primenjuje međunarodna inicijativa World Weather Attribution.

NAJČITANIJE

FOTO DANA

Vezani članci

OSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime