Analiza izbornih rezultata u Sandžaku

Izborna kampanja u Sandžaku odvijala se pod sjenkom ukrajinske krize i svjetske ekonomske neizvjesnosti, koja se reflektirala ne samo na zemlje Zapadnog Balkana već i cijele Evrope. Primjetno je da se i mimo toga u Sandžaku, u nekoliko zadnjih izbornih ciklusa, odvija jedna vrsta civilizacijskog pomaka u komuniciranju među suprotstavljenim bošnjačkim strankama. Kampanje su sve mirnije, bez teških riječi i žestokih sukobljavanja na rubu incidenta, kakve su bile u prethodnim godinama.

I na ovim izborima imali smo tri različite bošnjačke političe opcije koje su učestvovale na parlamentarnim izborima. Bila je SDA Sandžaka sa svojom listom, zatim Stranka pravde i pomirenja Muamera Zukorlića i Sandžačka demokratska partija Rasima Ljajića, koja nije imala posebnu listu, već su se kandidati za poslanike ove stranke nalazili na listi Srpske napredne stranke aktuelnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Dok je u prošlom periodu SDA Sandžaka bila opoziciona stranka beogradskom režimu, SDP i SPP su podržavale i učestvovale u Vladi Ane Brnabić. Tako da je sasvim logična i očekivana bila i podrška, koja je došla od ovih stranaka, kandidaturi Aleksandra Vučića za predsjednika Srbije. Suprotno njima, SDA Sandžaka je pozvala svoje članstvo da se podrži neki od opozicionih kandidata za predsjednika Srbije, a koji su bili građanske orijentacije.

U izbornoj noći najviši razlog za slavlje imala je SPP, koju je predvodio sin Muamera Zukorlića – Usame. Iako su mnogi očekivali da će poslije smrti njegovog oca ova stranka imati pad u izbornom rezultatu, to se nije desilo. SPP je na nivou Sandžaka uvećala svoj rezultat za oko 500 glasova, dok je ukupno na nivou Srbije, s glasovima iz dijaspore, porasla za skoro 3.500 glasova, odnosno, prema preliminarnim rezultatima, na 35.623 glasa i osvojila tri narodna poslanika u budućem sazivu Srbijanske skupštine. Ipak, to je pad za jednog poslanika u odnosu na prošli saziv, kada su s manje glasova uzeli četiri narodna poslanika.

Međutim, ovoga puta je izlaznost bila znatno veća pa je i vrijednost narodnog poslanika porasla u broju glasova. Odnosno prema modelu tzv. prirodnog praga, koji se koristi za liste manjinskih stranaka, ovog puta je trebalo više glasova za poslanika nego na prošlim izborima, kada su opozicione stranke bojkotirale izbore i samim tim spustile izlaznost na ispod 50 posto. Ipak, SPP je svoj rezultat za skoro 550 glasova povećala u Novom Pazaru, i za oko 300 u Tutinu, zatim za oko 500 glasova u Sjenici, a pad od skoro 1.000 glasova je imala u Prijepolju, dok je u Priboju i Novoj Varoši imala neznatan rast.

Nekoliko je faktora utjecalo na dobar rezultat SPP-a na ovim izborima. Prije svega, bila je to pojava novog lica kao lidera stranke. Izgleda da glasačima u Sandžaku, u ovom momentu, u prvom planu nisu bile ni kompetencije, ni vještine novog lidera, koliko sama nova pojava naspram ustajale političke scene koju predstavljaju ista lica punih 32 godine. Naravno, tu ne treba zanemariti faktor izraženog saosjećanja prema žalosti porodice Zukorlić zbog iznenadne smrti lidera SPP Muamera Zukorlića. I sama kampanja SPP bila je usmjerena u tom pravcu, od samog slogana “Muftijin amanet” pa do spotova i snimaka u kojima su korišteni nekadašnji govori Muamera Zukorlića.

Treba napomenuti da je mladi Zukorlić imao hrabrosti da izvrši jednu vrstu “čistke” unutar vrha stranke i da skloni pojedine kadrove koji su očito utjecali na loš imidž stranke u prošlom periodu. Iako je to bio rizičan potez u predvečerje izborne kampanje, ipak, pokazalo se da je biračko tijelo u Sandžaku taj potez nagradilo. No, valja istaći da ovakvu vrstu kampanje SPP neće moći imati na nekim budućim izborima. Ovo su prvi i vjerovatno zadnji izbori kada su glasači u Sandžaku glasali za Muamera Zukorlića, iako on više nije među živima. Odnosno opredjeljivali su se za stranku u čijoj je kampanji Zukorlić bio dominantno prisutan iako fizički nije bio tu. Ostaje da se vidi kako će se novo rukovodstvo i novi lider snaći u Beogradu, Skupštini i eventualno kao dio buduće vlasti.

SDA Sandžaka nastavila je i u ovim izborima da gubi biračko tijelo. Ova najstarija politička organizacija Bošnjaka u Sandžaku je ovaj put na nivou Sandžaka izgubila skoro pa 4.000 glasova. Ovaj slobodni pad dešava se iz izbornog ciklusa u ciklus, a posebno alarmantna situacija jeste u Sjenici, gdje je SDA Sandžaka izgubila skoro 2.000 glasova. U Novom Pazaru ionako loš rezultat su dodatno umanjili za skoro 900 glasova, a takav pad je zabilježen i u Tutinu, posljednjem uporištu ove stranke gdje imaju lokalnu vlast. U Priboju je SDA dobila oko 200 glasova manje nego na izborima 2020, dok je jedino u Prijepolju ova stranka zabilježila blagi rast od oko 150 glasova. Ukupan rezultat SDA na nivou Srbije jeste 20.533 glasa, a prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije. Podsjetimo da je SDA Sandžaka 2020. godine osvojila 24.676 glasova. SDA Sandžaka će u Parlamentu imati dva narodna poslanika, odnosno jednog manje u odnosu na prošli saziv Skupštine.

Možda ključna greška u ovoj kampanji jeste odluka da SDA Sandžaka nema svog predsjedničkog kandidata koji bi povukao i listu za parlamentarne izbore, ali i motivirao jedan dio neopredijeljenih glasača da izađu na izbore jer bi to bio jedini bošnjački kandidat za predsjednika Srbije. Posebno je to bilo potrebno zbog odsustva kvalitetnog predsjedničkog kandidata građanskog političkog opredjeljenja. Naročito je demotivirajuće djelovala gesta rukovodstva stranke u finišu izborne kampanje kada su tražili od koalicije SNS-SDP da im osigura mjesta na skupu u Novom Pazaru, na kojem je govorio Aleksandar Vučić. Čini se da je to upravo otupilo oštricu opozicionog stava SDA spram režima Vučića i unijelo jednu vrstu sumnje u biračko tijelo da je moguća saradnja s Vučićem.

Pokazali su to i izborni rezultati. Analizom tih rezultata može se vidjeti da je SDA Sandžaka gubila glasove u Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu, ali da ti glasovi nisu otišli drugim strankama, odnosno ti glasači jednostavno ovoga puta nisu izašli na glasanje. Također, ova stranka već godinama nema vlast u Novom Pazaru, Prijepolju i Sjenici. Posljednjih godina primjetan je i nedostatak javne podrške od Mešihata Islamske zajednice Sandžaka, odnosno Rijaseta Islamske zajednice Srbije, što je nekada bila uobičajena praksa. Iako je SDA Sandžaka podmladila svoje rukovodstvo, ipak to nije imalo nekog značajnog efekta na javnost zbog liderstva Sulejmana Ugljanina koje traje preko tri decenije.

Možda su ovi rezultati zadnji signal da Ugljanin povuče potez po uzoru na Aliju Izetbegovića, koji je mjesto predsjednika za života prepustio Sulejmanu Tihiću, a on postao počasni predsjednik i svojim prisustvom i autoritetom i dalje pomagao u radu stranke, ali i otvorio novo poglavlje stranačkog organiziranja. I Erdoğanova AKP je imala sjajnog starijeg kandidata za gradonačelnika Istanbula, ali javnost se okrenula prema mlađem Imamoğluu. Slično se desilo i u pojedinim sarajevskim općinama gdje su iskusne, poznate i priznate generale, koji su bili kandidati SDA za načelnike, pobjeđivali mlađi protivkandidati iz drugih stranaka.

Sandžaku i sandžačkim Bošnjacima je potrebna SDA Sandžaka kao nacionalna stranka. Da bi opstala, morat će u narednom periodu izvršiti ozbiljne promjene, reforme i transformaciju u modernu nacionalnu stranku s realističnim programom i ciljevima. Ako želi da svoju poziciju gradi kao opoziciona stranka režimu Aleksandra Vučića, SDA će morati to da pokazuje i kroz saradnju i zajedničko djelovanje s drugim demokratskim opozicionim snagama u Srbiji, jer sami i usamljeni neće moći ništa uraditi. Ovog puta, čini se, propustili su veliku šansu da budu predvodnici opozicionog biračkog tijela u Sandžaku i da na pravi način artikuliraju opoziciono raspoloženje kojeg ne manjka u Sandžaku.

Sandžačka demokratska partija i Rasim Ljajić možda su i najveći gubitnici ovih izbora. Dubinskom analizom rezultata po sandžačkim gradovima i odbijanjem glasova SNS-a može se zaključiti da je Ljajićeva SDP izgubila sigurno više od 10.000 glasova i pretrpjela najveći politički poraz u posljednjih desetak godina. Samo u Novom Pazaru, gdje je već godinama u vlasti, SDP je izgubila preko 6.000 glasova, a u Sjenici i Prijepolju po 2.000 glasova. Također, ovi glasovi nisu se prelili ni u SDA Sandžaka, a ni u SPP. Jednostavno, glasači SDP su u nedjelju ostali kod kuće. Nekoliko je razloga za to. Prvi i možda ključni jer su Ljajić i SDP bili potpuno neprepoznati u kampanji i na listi SNS-a. Čak se može reći da su ovog puta potpuno izgubili stranački identitet. To se najbolje pokazalo na završnom skupu u hali Pendik u Novom Pazaru, gdje se pod zastavom i sloganom Srpske napredne stranke održao skup usred Sandžaka, odnosno bez ijednog obilježja SDP-a, Sandžaka i Bošnjaka. Kao da se Sandžačka demokratska partija kolektivno učlanila u SNS.

Na loš izborni rezultat utjecao je i jedan od posljednjih TV nastupa Aleksandra Vučića pred samu izbornu šutnju, kada je još jednom u nizu negirao Genocid u Srebrenici, branio Dodika i murale ratnog zločinca Ratka Mladića. Sandžački Bošnjaci su nebrojeno puta do sada pokazali da su pragmatičan narod, da shvataju okolnosti u kojima se nalaze, okruženje i realpolitiku, ali ipak da postoje granice do kojih se može ići. SDP je, ovog puta, tu granicu prešla i dobila oštru reakciju svoje baze. Za razliku od SPP, koji, iako su podržali Vučića, ipak su zadržali svoj stranački identitet, prije svega kroz posebnu listu na parlamentarnim izborima, ali i svojim vizualnim identitetom, sloganom i porukama. Sve to SDP ovoga puta nije imao. Bili su na listi SNS, čak su u kampanji koristili isti slogan kao SNS u ostatku Srbije, samo ijekaviziran i u zelenoj boji plakate, što je izazvalo dodatnu lošu reakciju. Ako želi zadržati svoje biračko tijelo u Sandžaku, Ljajić će morati više pažnje posvetiti regionalnom identitetu SDP-a i nacionalnim temama od kojih je uporno bježao zadnjih godina.

Iako je u kampanji možda najviše varničilo na relaciji SDA-SDP, rast podrške SPP-a i pad rejtinga SDA i SDP može te dvije stranke opet približiti. Pogotovo jer se najesen očekuju izbori za Bošnjačko nacionalno vijeće. Ti izbori će biti možda najbolji kantar za rejting bošnjačkih stranaka u Sandžaku. Do tada, iz Sandžaka iz tri bošnjačke stranke ide 7 poslanika u Skupštinu Srbije. Kao i do sada, djelovat će u posebnim poslaničkim grupama i razjedinjeno. Poslanici SDP-a i SPP-a će podržavati vlast Aleksandra Vučića, dok će dva poslanika SDA Sandžaka biti opozicija starom, a novom režimu u Srbiji.

| Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku medija TAKT.

Autor: Almir Mehonić, Sandžački novinar i publicista