S obzirom na to da je uticao na prve moderne pjesnike, možemo reći da u čitavoj modernoj poeziji žive njegovi tragovi.
Zapravo, Bodler je toliko uticao na moderne pjesnike, da u modernoj poeziji postoji nešto što se zove bodlerizam. Glavne odlike bodlerizma su: pjesnik je homo dupleks (rastrgnut između Boga i đavola); pjesnik je otuđen; i život čovjeka je besmislen.
To su neke od karakteristika koje su se iz Bodlerove poezije prenijele u modernu. Pored toga, ovaj francuski pjesnik je izumio nešto što je za moderne pjesnike možda i mnogo značajnije, a to je slobodni stih. Kada uzmemo u obzir to njegovo veliko pjesničko otkriće, shvatićemo da u svakoj modernoj pjesmi, do dana današnjeg, možemo pronaći pomalo Bodlera.
Njegova najpoznatija zbirka pjesama jeste Cvijeće zla. Ako posmatramo cjelokupnu zbirku, od početka do kraja, primjetit ćemo kako idemo kroz ništavilo života, sve dok ne stignemo do smrti. Ali za Bodlera smrt nije značila prelazak u još jedan mrak i ništavilo, već uzlet ka nečemu novom i nepoznatom, neotkrivenom.
Čitavog svog života čovjek zapravo stremi ka tom idealitetu, da se uzdigne iz banalnih vrijednosti koje ispunjavaju ovaj svijet. Idealitet je za Bodlera ono što je nepoznato i novo, potpuno izvan naše realnosti, a smrt se nalazi na vrhu idealiteta.
U pjesmi Putovanje jedan stih glasi: Putovati do dna nepoznatog da bi se našlo novo, što opisuje čovjekov put do smrti gdje se otkriva idealitet.
Još nas mnogo značenja, simbola i novih pogleda očekuje u zbirci Cvijeće zla, ali ono što je najvažnije, nećemo moći ostati ravnodušni. Jer ono što krasi ovu poeziju jeste zapravo snažan utisak, a to je bio i Bodlerov cilj.
Poseban uticaj na ovog pjesnika je imao pisac Edgar A. Po, koji je u svom tekstu Filozofija kompozicije tvrdio kako pjesma ne nastaje iz sadržaja, već iz snage utiska. Dakle, utisak je taj koji čini pjesmu, a ne sadržaj ili predmet pjesme.
Vratimo se još jednom ovoj poeziji i podsjetimo se zašto je taj snažni utisak inspirisao sve buduće pjesnike.
Požurimo! Dobrih knjiga je toliko mnogo, a vremena je tako malo!
Bilsena Hadžić Pružljanin je rođena u Novom Pazaru 1997. godine. Veći dio djetinjstva je provela u selu Gujiće, gdje se i rodila njena ljubav prema književnosti. Osnovnu školu je završila u Novom Pazaru, a zatim i srednju Medicinsku školu. Ipak, ljubav prema književnosti je njegovala od malena i nikada nije prestajala da se bavi njome. Srednja škola joj je pružila mogućnost da uvidi da književnošću želi da se bavi i profesionalno, te je upisala smjer za književnost i jezik na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru. Trenutno je na završnoj godini studija, a primarni cilj joj je da se kroz književnu teoriju, kritiku i historiju bavi bošnjačkom književnošću.
